Seid Serdarević za Bljesak: Ne trebamo se plašiti za budućnost knjige

Interliber dokazuje da ljudi žele čitati, pa zbog toga ne bismo trebali govoriti o krizi knjige i industrije knjige, nego o izazovima jer moramo pronaći načine kako doći do nove publike, a to zahtjeva brzinu i inovativnost, rekao je za Bljesak.info Seid Serdarević, vlasnik i glavni urednik nakladničke kuće „Fraktura“.

Stotinu naslova u godini dana 

Istraživanja koja su se provodila šezdesetih godina, kao i ova danas, dodaje Serdarević, pokazuju da je stanje uvijek manje – više isto.

“Pola nacije čita, a pola ne čita. Moramo biti brzi u današnjem vremenu kada se utrkujemo s masom digitalnih alata koji nas pomalo i zarobljavaju“, izjavio je Serdarević.

Nakladnička kuća na čijem je čelu odnedavno ima i – mlađeg brata – podnakladu Bodoni u kojoj objavljuju klasike.

Od novog Cercasa, Jergovića, Mlakića, Grossmana do vrhunskih krimića 

“Ove smo godine u Frakturi i Bodoniju objavili gotovo stotinu naslova, od novog romana Neovisnost španjolskog pisca Javiera Cercasa, drugog djela trilogije Leile Selimani, Anomaliju koja je nagrađena Goncourtovom nagradom, Miljenka Jergovića i njegove dvije nove knjige – Trojica za kartal i Imaginarni prijatelj, Olju Savičević Ivančević i njen roman o pet generacija žena u Dalmaciji Ljeta s Marijom, novog Mlakića 'Druga Noina arka', do eksperimentalne 'Uranie' Luke Bekavca, ali i neponovljivog Davida Grossmana i njegovu Knjigu intimne gramatike. Od visoke literature do kvalitetnih trilera i krimića koji imaju literaturnu težinu, svatko će, siguran sam, nešto pronaći za sebe“, rekao je Serdarević.

Literarna senzacija: Novi prijevod Zločina i kazne nakon 50 godina 

Ipak, ovogodišnja je literarna senzacija roman „Zločin i kazna“ ruskog klasika Fjodora M. Dostojevskog koji je upravo objavljen u novom prijevodu i to nakon pedeset godina u Bodoniju.

“Prevoditeljica je Tatjana Radmilo i uradila je zaista veličanstven posao. Dostojevski postoji u dva prijevoda, onog Ise Velikanovića prije više od stotinu godina i prošao je kroz nekoliko redaktura, a i najčešći je u školskim knjižnicama. Drugi je onaj Zlatka Crnkovića iz sedamdesetih godina. Oba imaju kvalitete za vrijeme u kojima su rađeni“, ističe Serdarević i podsjeća kako je „primjetno da imaju i niz nedostataka u odnosu na današnje vrijeme“.

“U svakoj velikoj kulturi klasici bi trebali biti iznova prevođeni svakih trideset ili pedeset godina, znanost to pokazuje, kao i istraživanja o tome što je sve pisac stavljao u podtekst ili kontekst“, tvrdi.

Ruskog klasika prevela je Tatjana Radmilo, a pogovor napisao Sergej Lebedev 

Novi prijevod Tatjane Radmilo nastao je temeljen novih istraživanja svjetskih znanstvenika koji proučavaju Dostojevskog.

“Rađen je prema trenutno najvažnijem istraživanju koji svjetska znanost smatra jedinim relevantnim. Jezik je živo biće, razvija se i zato smo odlučili prevesti Dostojevskog, ali i ne samo njega, jer ćemo postepeno objavljivati i druge klasike u novim prijevodima“, dodaje.

Primjetno je, otkriva, kod novih generacija veliko nerazumijevanje Dostojevskog jer se u starim prijevodima jako puno koriste arhaizmi, te imperfekt i aorist, vremena koja Dostojevski uopće nije koristio.

“To je nekada bila odlika visoke književnosti, a svi znamo da to nije i ne može biti istina. Novi prijevod je vrhunski i ponovo nam približava Dostojevskog, u našem vremenu i nudi priliku da vidimo zapravo zašto je klasik, ne zbog dosadnog jezika, nego stila, svevremenskih tema“, rekao je.

Svi naslovi koje je Bodoni do sad objavio imaju i predgovore odnosno pogovore, pa je tako za „Zločin i kaznu“, pogovor napisao Sergej Lebedev, jedan od najvećih suvremenih pisaca i ruski disident.

“Trudimo se pronaći za Bodonijeve naslove, srodne suvremenike koji mogu dati nove poglede na te pisce, na klasike, ljude koji su vezani za te autore, pa se nadam da će za Idiota pogovor pisati Ljudmila Ulickaja“, otkrio je Serdarević.

Kultura otkazivanja ruske kulture pokazuje uskogrudnost i nerazumijevanje

Odgovarajući na pitanje, jesu li imali određenu skepsu ili strah objavljivati Dostojevskog u jeku ruske agresije na Ukrajinu i jeku otkazivanja ruske kulture po svijetu, Serdarević kaže „ni najmanja, jer držimo da se kultura ne smije otkazivati“.

“Ne smije se i ne može otkazivati Dostojevski, Bulgakov, Čajkovski, mogli bismo nabrajati do zauvijek. Paljenje knjiga i otkazivanje kulture na bilo koji način pokazuje uskogrudnost, nerazumijevanje svega onog što kultura je i koje su njene funkcije, a osim toga, govorimo i o davno mrtvim piscima i umjetnicima“, rekao je Serdarević.

Čak i ako je riječ, dodaje, o prononsiraninim fašistima, moramo odvojiti osobu autora i osobu pojedinca koja privatno to što jest.

Otkazivanje vlastite širine 

“Naša funkcija kao izdavača je objavljivati najvažniju književnost u kvalitetnim prijevodima, a na svakom pojedincu je hoće li to čitati ili neće ili će sam otkazivati vlastitu širinu. To je na svakom od nas“, rekao je.

Ne trebamo se, dodaje, bojati za budućnost knjige, niti strahovati pred digitalnom ili audio knjigom.

“Užitak čitanja je neponovljiv i jedinstven, iskustvo povlačenja u samog sebe zajedno s knjigom ništa ne može nadomjestiti“, rekao je u razgovoru za Bljesak.info Seid Serdarević, vlasnik i glavni urednik izdavačke kuće Fraktura.